Oktobar – mjesec pravilne ishrane

Na osnovu dugogodišnjeg iskustva u struci mogu reći da je svijest o pravilnoj ishrani povećana u odnosu na ranije, iako i dalje nije na zavidnom nivou. Nutricionisti su ti koji rade na prevenciji nekih bolesti, jer promocijom pravilne ishrane izbjećiće se neke hronične, nezarazne bolesti, kao što su kardiovaskularne, maligne, dijabetes, gojaznost, koje se povezuju sa nepravilnom ishranom. Kako bi se spriječila pojava niza bolesnih stanja u kasnijim fazama života, sa pravilnom ishranom treba početi još u najranijem djetinjstvu.

Hrana je osnovna ljudska potreba i samim tim i ishrana je dio cjelokupnog zdravlja svakog pojedinca. Za pravilno funkcionisanje organizma potrebno je svakodnevno unositi odgovarajuće količine hranljivih materija, s toga, ishrana treba da bude umjerena, uravnotežena i raznovrsna. Pošto ni jedna namirnica ne sadrži sve potrebne nutrijente ishrana treba da bude raznovrsna. Savjetujem da se koristite namirnice iz svih grupa, a prednost treba dati žitaricama (od cijelog zrna), zatim mesu, ribi, jajima, mlijeku i mliječnim proizvodima, voću i povrću.  Masti, slatkiše i so, industrijski prerađenu hranu treba svesti na minimum.

Veličine porcija obroka su različite i individualno se prilagođavaju zavisno od uzrasta, pola, fizičke aktivnosti, zdravstvenog stanja…

Opšte preporuke su:

  • imati tri do pet obroka dnevno,
  • tri glavna obroka i dvije užine po potrebi.
  • obroci svaki dan u približno isto vrijeme,
  •  razmak između obroka tri do četiri sata,
  • pored izbora namirnica treba voditi računa o kvalitetu istih za vrijeme nabavke,
  • tokom industrijske proizvodnje hrane dodaju se razne supstance, kao što su vještačke boje, aditivi, emulgatori.. koji na pakovanjima treba da budu obilježeni, tako da se informacije o kvalitetu namirnica dobijaju preko deklaracije i zato bi bilo poželjno čitati deklaracije,
  • veoma je važno kako se skladište namirnice, jer nepravilnim skladištenjem smanjuje se hranljiva vrijednost namirnica,
  • za vrijeme skladištenja bitno je odvajati sirovu od termički obrađene hrane,
  • posebno treba voditi računa o termičkoj obradi pa se preporučuje kuvanje, barenje, dinstanje, pečenje u rerni, u foliji i grilovanje,
  • izbjegavati prženu i pohovanu hranu,
  • Hrana treba da je prihvatljiva po mirisu, ukusu i konzistenciji kako bi se dobio higijenski bezbjedan obrok voditi računa kako o ličnoj higijeni, temeljnom pranju namirnica, tako i o higijeni pribora,
  • Kao neizostavni dio principa pravilne ishrane  uzimati što više tečnosti/vode u toku dana kako bi se hidrirali,
  • Za kvalitetan život smanjiti stres na minimum, biti fizički aktivan i imati redovan san.

Ne dozvolite da nepravilna ishrana ostavi nepovoljne posledici po vaše zdravlje!!!

Aleksandra Ilić, nutricionista – dijetetičar iz Kliničko – bolničkog centra Berane.